Data protection

For citizens

  • What is personal data? (Serbian language)

     

    Podatak o ličnosti je svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet određen ili se može odrediti. Podatak o ličnosti je, dakle, svaka informacija koja nas, kao fizička lica, bliže određuje i koja se može dovesti u vezu sa konkretnom osobom. To mogu biti ime i prezime, adresa, JMBG, broj telefona, broj računa u banci i slično, ali i svaki drugi podatak koji nešto govori o nama.

    Podatak o ličnosti može biti izražen u pisanoj ili digitalnoj formi, u bilo kojoj vrsti zapisa (foto, video ili zvučnom zapisu…) i skladišta koji informaciju čuvaju tako da joj se može ponovo pristupiti.

    Postoje i posebne vrste podataka o ličnosti koji uživaju posebnu zaštitu jer se obradom takvih podataka više zadire u privatnost građana. Njihova obrada je zabranjena osim u određenim situacijama koje opravdavaju i čine legalnom takvu obradu podataka. To su podaci koji se odnose na:

    • rasno ili etničko poreklo
    • političko mišljenje
    • versko ili filozofsko uverenje ili članstvo u sindikatu
    • genetske podatke
    • biometrijske podatke u cilju jedinstvene identifikacije lica
    • zdravstveno stanje
    • seksualni život ili seksualnu orijentaciju

    Napomena: Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (u daljem tekstu ZZPL) se ne primenjuje se na preminula i pravna lica. Takođe, ZZPL se ne primenjuje na obradu podataka o ličnosti koju vrši fizičko lice za lične potrebe, odnosno potrebe svog domaćinstva. Tako se ZZPL neće primenjivati na lične adresare, foto albume, ličnu korespondenciju, aktivnosti na društvenim mrežama i internetu koje su usmerene ka ograničenom krugu kontakata u slučaju da ih lice koristi isključivo u lične, neposlovne svrhe.

     

    • Zašto je važna zaštita podataka o ličnosti?

    Zaštitom podataka o ličnosti obezbeđuje se dostojanstvo i integritet fizičkog lica u demokratskom društvu. Istovremeno, pravo na zaštitu podataka o ličnosti predstavlja preduslov za efektivno ostvarivanje drugih ljudskih prava, kao što su sloboda misli, savesti i veroispovesti, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda okupljanja, sloboda udruživanja itd.

     

    • Ko je lice na koje se podaci odnose?

    Prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, lice na koje se podaci odnose je fizičko lice čiji se podaci o ličnosti obrađuju. To je ono lice čije podatke rukovalac prikuplja, direktno od tog lica, ili od nekog trećeg, i dalje ih obrađuje.

     

    • Šta je bitno da znamo kada svoje podatke o ličnosti otkrivamo drugima?

    Kada lice daje svoje podatke o ličnosti drugima, ono mora biti na oprezu da ne bi došlo do zloupotrebe tih podataka i ima pravo da zna u koju svrhu se ti podaci obrađuju i po kom pravnom osnovu. Podaci o ličnosti se moraju prikupljati i obrađivati u tačno određenu svrhu i u meri u kojoj je to nužno. Takođe, lice treba da zna ko i kako koristi njegove podatke, ko ih čuva i koliko dugo i da li se i sa kim ti podaci dele.

     

  • What are your rights? (Serbian language)

     

    • Kojim se propisima štiti pravo na zaštitu podataka o ličnosti?

    Pravo na zaštitu podataka o ličnosti, predstavlja važan deo prava na privatnost, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava. Zaštita podataka o ličnosti je garantovana Ustavom RS i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL). Takođe, Republika Srbija je članica Konvencije o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka – Konvencija 108.

     

    • Šta je obrada podataka o ličnosti?

    Obrada podataka o ličnosti je svaka radnja koja se vrši nad podacima o ličnosti automatizovano ili neautomatizovano, a koja obuhvata radnje kao što su, na primer: uvid, prikupljanje, beleženje, otkrivanje, pohranjivanje (odnosno čuvanje), menjanje, brisanje, uništavanje itd.

    Automatizovana obrada podataka je obrada koja se vrši putem računara, mobilnih uređaja, tableta itd, dok se neautomatizovana obrada podataka odnosi na manuelnu obradu podataka u papirnoj formi (npr. zdravstveni karton pacijenta).

    Prema tome, svako ponašanje u vezi sa podacima o ličnosti predstavlja njihovu obradu, pa je teško zamisliti situaciju da je neko došao u dodir sa podacima o ličnosti a da se to ne smatra obradom.

     

    • Ko vrši obradu podataka o ličnosti?

    Podatke o ličnosti obrađuju rukovalac i obrađivač, a to mogu biti pravna i fizička lica, uključujući i organe javne vlasti (državni organ, organ teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave, javno preduzeće, ustanova i druga javna služba, organizacija i drugo pravno ili fizičko lice koje vrši javna ovlašćenja).

    Rukovalac samostalno ili zajedno sa drugima određuje svrhu i način obrade.
    Obrađivač, za razliku od rukovaoca, ne određuje svrhu i način obrade, već obrađuje podatke u ime i po nalogu rukovaoca.

    Primer: Javno preduzeće je uvelo sistem video nadzora u svoje prostorije iz razloga bezbednosti i anagažovalo privatnu firmu na čijim serverima će se čuvati video snimci u određenom vremenskom periodu. U ovom slučaju javno preduzeće je rukovalac, dok je privatna firma koja po nalogu rukovaoca čuva te podatke obrađivač.

    Odgovornost rukovaoca je da se podaci o ličnosti obrađuju u skladu sa sledećim načelima:

    1. zakonitost, poštenje i transparentnost
    2. ograničenje u odnosu na svrhu obrade (svrha mora biti konkretno određena, izričita, opravdana i zakonita)
    3. minimizacija podataka (podaci moraju biti primereni, bitni i ograničeni na ono što je neophodno u odnosu na svrhu obrade)
    4. tačnost (podaci moraju biti tačni i ažurirani)
    5. ograničenje čuvanja (podaci se čuvaju u obliku koji omogućava identifikaciju lica samo u roku koji je neophodan za ostvarivanje svrhe obrade)
    6. integritet i poverljivost (podaci se moraju obrađivati uz odgovarajuću zaštitu podataka o ličnosti)

    Rukovalac je odgovoran za primenu odredaba stava 1. ovog člana i mora biti u mogućnosti da predoči njihovu primenu („odgovornost za postupanje”).

     

    • Kada je obrada podataka o ličnosti zakonita?

    Obrada podataka je zakonita samo ako je ispunjen jedan od sledećih uslova:

    • Pristanak – Lice na koje se podaci odnose je pristalo na obradu svojih podataka o ličnosti
    • Ugovor sa licem – Obrada je neophodna za izvršenje ugovora zaključenog sa licem na koje se podaci odnose ili za preduzimanje radnji na zahtev tog lica pre zaključenja ugovora
    • Pravna obaveza rukovaoca – Obrada je neophodna radi poštovanja pravnih obaveza rukovaoca
    • Zaštita životno važnih interesa lica na koje se podaci odnose ili drugog fizičkog lica
    • Obavljanje poslova u javnom interesu – Obrada je neophodna u cilju obavljanja poslova u javnom interesu ili izvršenja zakonom propisanih ovlašćenja rukovaoca
    • Legitimni interes – Obrada je neophodna u cilju ostvarivanja legitimnih interesa rukovaoca ili treće strane osim ako su na tim interesima pretežniji interesi ili osnovna prava i slobode lica na koje se podaci odnose, naročito ako je to lice maloletno
    • Koja su prava lica čiji se podaci obrađuju?

    Prava fizičkog lica iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti su:

    • Pravo na pristup – svako fizičko lice ima pravo da od rukovaoca zahteva informaciju da li i koje podatke obrađuje o njemu i u koju svrhu, koji je predviđeni rok čuvanja, kao i na informaciju o svim ostalim pitanjima iz člana 26. ZZPL, odnosno ima pravo na pristup tim podacima i na dostavljanje kopije tih podataka. Pravo na pristup može biti ograničeno, u celini ili delimično, u meri i trajanju koje je neophodno i srazmerno u demokratskom društvu iz razloga koji su predviđeni članom 28. ZZPL.
    • Pravo na ispravku i dopunu – lice na koje se podaci odnose ima pravo da zahteva ispravku njegovih netačnih podataka o ličnosti bez nepotrebnog odlaganja. Ukoliko su podaci nepotpuni, lice ima pravo da svoje podatke dopuni kroz davanje dodatne izjave na osnovu člana 29. ZZPL.
    • Pravo na brisanje – svako lice na koje se podaci odnose ima pravo da se njegovi podaci o ličnosti izbrišu od strane rukovaoca kada više nisu neophodni za ostvarivanje svrhe zbog koje su prikupljeni ili na drugi način obrađivani, ako je lice opozvalo pristanak na osnovu koga se obrada vršila ili je podnelo prigovor na obradu, ako su podaci nezakonito obrađivani, ako brisanje predstavlja izvršenje zakonske obaveze rukovaoca ili ako su podaci o ličnosti prethodno prikupljeni u vezi sa korišćenjem usluga informacionog društva iz člana 16. stav 1. ZZPL. Zahtev za brisanje se podnosi rukovaocu.
    • Pravo na ograničenje obrade – lice na koje se podaci odnose ima pravo da od rukovaoca zahteva da se obrada njegovih podataka o ličnosti ograniči u slučajevima koji su predviđeni članom 31. ZZPL.
    • Pravo na prenosivost podataka – ukoliko su zajedno ispunjeni uslovi iz člana 36. ZZPL, lice na koje se podaci odnose ima pravo da prethodno dostavljene podatke primi u strukturisanom obliku od rukovaoca kao i da ih, bez njegovog ometanja, prenese drugom rukovaocu.
    • Pravo na prigovor – lice na koje se podaci odnose ima pravo da od rukovaoca, u vidu prigovora na obradu, zahteva prekid obrade koja se vrši u skladu sa članom 12. stav 1. tačka 6) ZZPL, uključujući i profilisanje koje se zasniva na tim odredbama. Rukovalac će biti dužan da prekine sa obradom podataka o licu koje je podnelo prigovor osim ako nije predočio da postoje zakonski razlozi za obradu koji pretežu nad interesima, pravima ili slobodama lica na koje se podaci odnose ili su u vezi sa podnošenjem, ostvarivanjem ili odbranom pravnog zahteva.
    • Pravo protiv odlučivanja isključivo na osnovu automatizovane obrade – na lice, čiji se podaci o ličnosti obrađuju, neće se primenjivati odluka doneta isključivo na osnovu automatizovane obrade, uključujući i profilisane, ukoliko ta odluka značajno utiče na njegov položaj ili proizvodi pravne posledice po lice. Izuzeci od ovog pravila su predviđeni članom 38. stav. 2. tačka 1), 2) i 3) ZZPL.
  • How to achieve your rights? (Serbian language)

     

    • Šta je povreda podataka o ličnosti?

    Povreda podataka o ličnosti je povreda bezbednosti podataka o ličnosti. Povrede podataka o ličnosti mogu biti posledice kako eksternih sajber i fizičkih napada, tako i grešaka unutar same organizacije rukovaoca i obrađivača. To mogu biti situacije kada su podaci namerno ili nemarno u potpunosti ili delimično uništeni ili izmenjeni, kada su postali dostupni neovlašćenim licima odnosno nedostupni rukovaocu, ili kada ih je neko saopštio drugim licima kršeći svoju obavezu zaštite poverljivosti i slično.

     

    • Kako zahtevati ostvarivanje prava u vezi sa obradom podataka o ličnosti?

    Zahtev za pristup, ispravku i dopunu, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka, prekid obrade kao i neprimenjivanje odluke donesene na osnovu automatizovane obrade. lice čiji se podaci obrađuju se prvo podnosi onome ko poseduje, kontroliše ili obrađuje vaše podatke odnosno rukovaocu.

    Podsetnik: Prema zakonu, “rukovalac” je fizičko ili pravno lice, odnosno organ vlasti koji samostalno ili zajedno sa drugima određuje svrhu i način obrade. Drugim rečima, rukovalac može biti fizičko lice/preduzetnik/privredno društvo/organ vlasti koji poseduje i kontroliše vaše podatke o ličnosti.

    Rukovalac je dužan da pruži informacije o postupanju na osnovu zahteva, bez odlaganja a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Taj rok može biti produžen za još 60 dana ako je to neophodno, uzimajući u obzir složenost i broj zahteva. Ukoliko rukovalac, u skladu sa članom 21. stav 7. ZZPL, opravdano posumnja u identitet lica koje je podnelo zahtev, može od lica zahtevati dostavljanje dodatnih informacija neophodnih za potvrdu identiteta, u skladu sa članom 5. stav 1. tačka 3) ZZPL.

    Rukovalac je dužan da dostavi kopiju podataka koje obrađuje licu na koje se podaci odnose na njegov zahtev. Ako je zahtev za kopiju dostavljen elektronskim putem, informacije se dostavljaju u uobičajeno korišćenom elektronskom obliku, osim ako je lice na koje se podaci odnose zahtevalo drugačije dostavljanje. Ukoliko lice na koje se podaci odnose zahteva izradu dodatnih kopija, Rukovalac može da zahteva naknadu nužnih troškova za iste.

    Zakonom nije predviđena forma zahteva tako da se rukovaocu možete obratiti u slobodnoj formi a Poverenik je, u cilju lakšeg ostvarivanja vaših prava, izradio dva formulara koji u sebi sadrže smernice za popunjavanje.

    Preuzmite formulare za obraćanje rukovaocu:

    1. Zahtev za ostvarivanje prava u vezi sa obradom podataka o ličnosti
    2. Zahtev za ostvarivanje prava povodom izvršenog uvida
    • Formular 1 možete koristiti kada želite da utvrdite da li rukovalac obrađuje podatke o vama (uključujući uvid i/ili kopiju)
    • Formular 2 možete koristiti nakon utvrđenog uvida i zahtevati od rukovaoca ispravku, dopunu, brisanje podataka itd. (možete videti sve ponuđene opcije u zahtevu)
    • Kada i kako se podnosi pritužba Povereniku?

    Ako rukovalac ne postupi po zahtevu lica na koje se podaci odnose dužan je da o razlozima za nepostupanje obavesti to lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, kao i o pravu na podnošenje pritužbe Povereniku, odnosno tužbe sudu.

    Lice na koje se podaci odnose ima pravo da podnese pritužbu Povereniku ako smatra da je obrada podataka o njegovoj ličnosti izvršena suprotno odredbama ZZPL. U postupku po pritužbi shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje inspekcijski nadzor u delu koji se odnosi na postupanje po predstavkama.

    Podnošenje pritužbe Povereniku ne utiče na pravo ovog lica da pokrene druge postupke upravne ili sudske zaštite.

    U cilju pojednostavljivanja podnošenja pritužbe, Poverenik je propisao obrazac pritužbe i omogućava njeno podnošenje elektronskim putem, ne isključujući time i ostala sredstva komunikacije.

    Preuzmite formular:

    1. Obrazac pritužbe Povereniku
    • Postupanje Poverenika po pritužbi
    1. Poverenik će odbaciti pritužbu koja je nedopuštena, neblagovremena i koju je izjavilo neovlašćeno lice.
    2. Kada utvrdi da je pritužba osnovana, Poverenik će naložiti rukovaocu da postupi po zahtevu lica na koje se podaci odnose.
    3. Kada utvrdi da je pritužba neosnovana, Poverenik će odbiti pritužbu. 
    4. Ukoliko nakon izjavljene pritužbe zbog nepostupanja po zahtevu, a pre donošenja odluke po istoj, rukovalac postupi po zahtevu lica na koje se podaci odnose, Poverenik će obustaviti postupak po pritužbi. Takođe, postupak će se obustaviti i kada lice na koje se podaci odnose odustane od pritužbe.

    Rešenja Poverenika su obavezujuća, konačna i izvršna.

    Poverenik je dužan da podnosioca pritužbe obavesti o toku postupka koji vodi, rezultatima postupka, kao i o pravu lica da pokrene sudski postupak u skladu sa članom 83. ZZPL.

    Napomena:

    Imajte na umu da ako je pritužba Povereniku očigledno neosnovana, preobimna ili se preterano ponavlja, Poverenik može da traži naknadu nužnih troškova ili da odbije da postupa po toj pritužbi, uz navođenje razloga kojima se dokazuje da se radi o neosnovanom, preobimnom ili preterano ponavljanom zahtevu.

    Ako Poverenik u roku od 60 dana od dana podnošenja pritužbe ne postupi po pritužbi ili ne postupi u skladu sa članom 82. stav 2. ovog zakona, lice na koje se podaci odnose ima pravo da pokrene upravni spor pred Upravnim sudom.

     

    • Šematski prikaz celog postupka

    U cilju lakšeg razumevanja procedure podnošenja žalbe pogledajte i šematski prikaz postupka:

     

    • Pravo na sudsku zaštitu

    Lice na koje se podaci odnose ima pravo na sudsku zaštitu, u skladu sa članom 84. ZZPL, ako smatra da mu je, suprotno ovom zakonu, od strane rukovaoca ili obrađivača radnjom obrade njegovih podataka o ličnosti povređeno pravo propisano ovim zakonom. Podnošenje tužbe sudu ne utiče na pravo ovog lica da pokrene druge postupke upravne ili sudske zaštite.

     

    • Da li imam pravo na naknadu štete?

    Ukoliko je lice na koje se podaci odnose pretrpelo materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog povrede Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ima pravo da potražuje novčanu naknadu ove štete od rukovaoca koji je štetu prouzrokovao. Ako lice smatra da je šteta naneta zbog nezakonitog postupanja rukovaoca, on može u parničnom postupku dokazivati postojanje i visinu takve štete. Tužbeni zahtev za nadoknadu štete podnosi se po opštim pravilima iz Zakona o obligacionim odnosima.

     

  • Forms ((Serbian language)
  • Training course (Serbian language)

    Sva zainteresovana lica za predstojeće obuke u organizaciji Službe Poverenika mogu se prijaviti na obuke putem sledećeg linka:

    (Više o tome)

  • Useful tips (Serbian language)

Search

You are using an outdated browser which can not show modern web content.

We suggest you download Chrome or Firefox.